petak, septembar 20, 2024
spot_imgspot_img

Top 5 ove nedelje

Čitaj još

ZLOČIN BEZ KAZNE! "Oluja" proterala oko 220.000 Srba, 1.877 je poginulo i nestalo: Za egzodus do danas niko nije odgovarao!

Pripadnici hrvatske vojske, MUP i Hrvatskog veća odbrane pokrenuli su 4. avgusta 1995. vojnu akciju „Oluja”, čiji je cilj bio zauzimanje teritorije Republike Srpske Krajine i stavljanje pod kontrolu države Hrvatske. Akcija je trajala četiri dana (od 4. do 7. avgusta), a njeni rezultati bili su poražavajući – oko 220.000 Srba je proterano sa svojih ognjišta, a 1.877 je poginulo i nestalo (podaci centra „Veritas”). Predsednik Hrvatske u to vreme bio je Franjo Tuđman.

Sedmoro na jednog

Savo Štrbac iz dokumentacionog centra „Veritas” podseća da je tog jutra, 4. avgusta 1995, u prvom ešalonu na zapadne delove Republike Srpske Krajine krenulo 8.500 pripadnika hrvatske vojske i Hrvatskog veća odbrane, a da je ukupno bilo angažovano 200.000 vojnika za tu akciju sa hrvatske strane.

– Nažalost, nisu svi otišli, bilo je onih koji su ostali i poverovali Tuđmanu ili oni koji nisu mogli iz nekog razloga da krenu, oni su pobijeni. Prema „Veritasovim” podacima, iako ni oni nisu konačni, 1.877 je poginulih i nestalih, od čega je 65 odsto civila, a tri četvrtine njih su bili stariji od 60 godina. U toj brojci (ukupno poginulih i nestalih), 553 su žene. Upravo te brojke stradalih civila, bilo je tu i desetoro dece, govore, zapravo, o razmerama te katastrofe. Broj proteranih je oko 220.000. Za sve te zločine hrvatski sudovi osudili su dvojicu pripadnika svojih oružanih snaga, za ratni zločin nad Srbima, a interesantno je da je jedan od pravosnažno osuđenih etnički Albanac, a drugi etnički Srbin. Nijedan etnički Hrvat nije osuđen za zločine nad Srbima.

4. avgust

Pravosuđe zakazalo

Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba iz regiona, kaže da je sve što je išlo kroz pravosudne sisteme u vezi sa operacijom „Oluja” – bilo u Hrvatskoj ili inostranstvu – imalo cilj da opravda laži da su Srbi agresori i zločinci, a Hrvati oslobodioci i žrtve.

– Poznato je da je Haški tribunal, prvostepeno veće, donelo 2012. godine sramne oslobađajuće presude Anti Gotovini i Mladenu Markaču. I hrvatsko pravosuđe je pokazalo da nije ni nezavisno ni profesionalno, pokrenuli su niz sudskih postupaka i doneli presude protiv srpskih veterana na osnovu lažnih dokaza i iskaza, a sve da bi se opravdala teza da su, u stvari, Srbi bili agresori. Nažalost, sa treće strane, ni naše Tužilaštvo za ratne zločine nije učinilo ništa na procesuiranju zločina protiv našeg naroda na području Hrvatske. Zato smatram da je važno da država osnuje kancelariju za pomoć osumnjičenim, optuženim i osuđenim Srbima za ratne zločine, koje progoni hrvatsko i muslimansko pravosuđe, i da im pruži stručnu, pravnu i finansijsku pomoć – kaže Linta.

Pred Tribunalom u Hagu

Gotovina i Markač osuđeni, pa oslobođeni

l Hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač su 2012. pušteni na slobodu nakon što ih je Žalbeno veće Haškog suda proglasilo nevinim za egzodus Srba sa područja Krajine. U prvostepenom postupku Gotovina je dobio 24 godine zatvora, dok je 18 godina dobio Markač, ali je ta odluka kroz kasniji postupak poništena. Žalbeno veće je, naime, odlučilo da nema dokaza da su Gotovina i Markač aktivno učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem uklanjanja srpskog stanovništva iz Krajine silom. Osuda za prisilnu deportaciju je isto poništena.

Tok „Oluje”

Kurir

Popularne vesti